8°C Osječko-baranjska
PRINOSI STRADALI U NEVREMENU: Pšenica podbacila i u prinosu i u kvaliteti zrna
U nevremenu su stradali i usjevi pšenice na slavonsko-baranjskim poljima, koji do sada nisu skinuti s polja. Žetva je na samome kraju, a dosadašnji prinosi i kvaliteta uroda, i bez novih vremenskih neprilika, pokazali su se znatno lošijim nego prijašnjih godina, što će, uz nisku otkupnu cijenu, ostaviti gorak okus domaćim ratarima.
Da ni jedno zlo ne dolazi samo pokazala je i ovogodišnja žetva pšenice. Poklopilo se sve loše što se moglo poklopiti. Uz dvostruko nižu otkupnu cijenu nego lani, koja je ponuđena ratarima, podbacili su i prinosi i kvaliteta uroda. Ovlaštena kontrolna kuća Inspecto uzorkuje polovicu svih predanih količina pšenice u Hrvatskoj i ima odlučan uvid u situaciju na terenu.
- Ono što je vidljivo da, što se tiče kvalitete, da nam je niži hektolitar koji je povezan s prinosom, tako da sad konačne brojke o smanjenim količinama ćemo imati tek na kraju žetve. Što se tiče kvalitete vidimo da je nešto manji protein, ne nešto značajnije, s obzirom da sama zrna su dosta štura i sitna, propadnu kroz sito i onda daju nešto veći protein, koji stvara nekakvu zabludu, ali manji udio je brašna zbog šturih i sitnih zrna, kaže direktor Inspecto Osijek Ante Nevistić.
Prosječni prinosi pšenice kreću se tek oko pet i pol tona po hektaru za razliku od prošlogodišnjih 7 i pol tona u prosjeku. Hektolitar je između 76 i 77. Sve će se to odraziti na ukupni rezultat, a uzrok smanjenih prinosa i kvalitete je hladno i izuzetno kišno proljeće.
- Pšenica je izgledala stvarno super. Klas je dobro izgledao i očekivanja su bila velika. Nismo mislili da će tolika količina oborina baš toliko djelovati na samo zrno. U biti ono se nije formiralo, kaže Nevistić.
Još jedna je to specifična godina u proizvodnji, koja neće ostati u dobrom sjećanju ratarima kada je riječ o pšenici i ječmu.
- Rijetke su godine takve. Ili imate visoki hektolitar s nižim prinosom, a ove godine imate i niži hektolitar i niži prinos. Znači, imate pojavu i fuzarijuma, tih zrna koje ne nose masu, oni su se kretali od 0.5 do 2 posto, što sve u nekakvoj masi, kad mjerite hektolitar zauzima prostor gdje nemate kilogram, tako da je to sve djelovalo, stvarno specifična godina, kaže Nevistić.
Proizvođači su i prije žetve upozoravali kako će ostati u velikim gubicima, koji se kreću i oko 600 eura po hektaru. Od države su zatražili barem polovičnu nadoknadu od 300 eura, a obećano im je 135 za prvih 30 hektara.
