STV Live
Četvrtak, 22. listopad 2026.
15°C
"Izaberi posao koji voliš, i nećeš morati raditi ni dana u životu" -Konfucije

Osječko-baranjska

ŠTO ĆEMO SUTRA SIJATI?: Pseudožitarice su kulture budućnosti

Poljoprivreda kakvu poznajemo uskoro bi mogla postati prošlost. Sve izraženije klimatske promjene utječu na prinose i kvalitetu uroda. Struka stoga naglašava kako je nužna prilagodba, a s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti otkrivaju koje bi kulture mogle biti bolji izbor za slavonsko-baranjska polja.

Ovogodišnja žetva nije oduševila poljoprivrednike. Zbog iznimno malih količina oborina tijekom cijele godine, gotovo nijedna kultura - od kukuruza do soje i suncokreta - nije ostvarila očekivane prinose. Potvrda je to kako klimatske promjene sve više uzimaju svoj danak, pa se postavlja pitanje - koje će kulture u budućnosti uopće biti moguće uspješno uzgajati?

- Nekakve stogodišnje projekcije nalažu da nismo više pogodno područje za kukuruz i soju, može se još uvijek pšenica i ječam uzgajati. posebno se stavlja naglasak u budućnost na neke drevne kulture i na neke kulture koje su manje genetski dirane, koje nisu oplemenjivačkim procesima nagnute na to da usvajaju dušik za prinos, nego su to kulture koje su adaptibilnije za ovo trenutno stanje da mogu doći bolje do hranjiva i do vode, kaže dr.sc. Lucija Galić, viša asistentica na Katedri za geoinformacijske tehnologije i GIS na FAZOS-u.

Njihova imena poznata su domaćim poljoprivrednicima, no na poljima ih još uvijek nema mnogo.

- Kvinoja, amarant, pir, proso, heljda. Uglavnom ih svrstavamo pod pseudo žitarice ili alternativne žitarice, kaže Galić.

Kulture su to koje uglavnom potječu iz područja s toplijom i sušnijom klimom, poput Južne Amerike, što ih čini sve pogodnijima za uzgoj u našim krajevima.

- Trenutno nije zasićeno tržište za pseudožitarice, još uvijek imamo visoke cijene takvih žitarica gdje bi mogli doseći vrlo visoke cijene. Iako su prinosi manji, to ljude zavara i uopće ih ne žele možda uzgajati radi tog razloga, a zapravo su visokoprofitne i jako se daju prodati diljem Europske Unije, ističe Galić.

Nastaviti po starom više nije dovoljno, ističe Galić. Uvjeti se mijenjaju, a poljoprivrednici će se, htjeli to ili ne, morati prilagoditi.

- Jednostavno trebamo promijeniti tu paradigmu razmišljanja u kojoj ćemo naći nove sorte, nove vrste i prilagoditi se stanju kakvom je i naravno ulaganje u navodnjavanje je ključno i to već kasnimo po mom mišljenju, zaključuje Galić.

Hoće li na slavonsko-baranjskim poljima biti više pseudožitarica ili će tradicionalne kulture ipak zadržati svoje mjesto, pokazat će nove sjetve i žetve. No jedno je sigurno - poljoprivreda se više ne može oslanjati na dosadašnje načine uzgoja.